26. prosinca 2016., blagdan sv. Stjepana

 

Izveo sam opće formule za množenje, dijeljenje, potencije i logaritme za transcendentalne konstante.

Zbrajanje i oduzimanje je teže izvesti; izvedeno je samo djelomično.

Transcendentalne konstante imaju svoj jedinstveni način izračuna, tj. koriste ono što ja nazivam, Indeks matematike .

 

To znači da se indeksi (indeksi) zadanih konstanti koriste za izračunavanje novih vrijednosti množenja, dijeljenja, potencija i logaritama, eventualno integrala i derivacija.

Počet ću s jednostavnim primjerima kako bi bilo lakše razumjeti, a zatim izvesti opće formule.

 

  1. Na primjer, množenje dviju konstanti može se opisati na sljedeći način :

 

C m × C n = ( C ( m + n )⁄² ) ² ( jednadžba 1)

 

Dakle, recimo u konkretnom primjeru

C m = C 8 = π = 3,141 592 654...

I

Cn = C7 = e = 2,718 281 828 ...

Zatim

C 8 × C 7 = π × e = 3,141 592 654... × 2,718 281 828... = 8,539 734 223...

 

Sada,

( C ( m + n )⁄2 ) 2 = ( C ( 8 + 7⁄2) ) 2 = ( C ( 15⁄2) ) 2 = ( C7,5 ) 2

 

Koristeći formulu Jednadžba 11 iz "Knjige 1 - Transcendentalne konstante - Uvod".

Možemo izračunati bilo koju vrijednost konstante s realnim indeksom na sljedeći način:

 

FT(x) = ( C0 ) × (π/ e) x (jednadžba 2)

 

FT( 7,5) = (0,986 976 350...) × ( 1,155 727 350...) 7,5 = 2,922 282 364...

Kvadriranje koje dobivamo

(2,922 282 364...) 2 = 8,539 734 216...

 

Relativna greška je

ε = -0,000 000 001

tj. minimalna pogreška (ako je uopće ima) - izračuni se rade na ručnom kalkulatoru.

 

  1. Dodavanje potencija formuli za množenje dviju konstanti (jednadžba 1)

 

daje:

 

( Cm ) p × ( Cn ) q = [ C ( p × m + q × n ) ⁄p + q ) ] ( p + q ) ( Jednadžba 3 )

 

Koristimo prethodni primjer s nekim dodatnim potencijama:

( C8 ) 1⁄4 × ( C7 ) 3 = ( C ( ( 0,25 × 8 + 3 × 7)⁄0,25 + 3) ) 0,25 + 3

Lijeva strana jednaka je

= 26,740 585 61...

 

A desna strana (opet, koristeći jednadžbu 2) je

= ( C 23⁄3,25 ) 3,25 = (2,748 713 730) 3,25 = 26,740 585 57...

 

Relativna pogreška

ε = 0,000 000 001

 

  1. Opća formula za množenje za bilo koje potencije i broj faktora .

 

( Cm ) p × ( Cn ) q × ( Co) r × ... × ( Cx ) z = ( Jednadžba 4)

 

= [ C ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x )⁄ ( p + q + r + ... + z ) ] ( p + q + r + ... + z ) = (Jednadžba 4a)

= ( C ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x ) ) × ( C 0 ) ( p + q + r + ... + z − 1) ( Jednadžba 4b)

 

U (jednadžba 4a) p + q + r +...+ z ≠ 0; pa je (jednadžba 4b) puno robusnija.

 

Primjer posljednje formule za tri faktora i tri potencije s jednim indeksom jednakim "0"; (iznimka: da bi funkcioniralo, 2X0 mora biti jednako 2).

 

( C8 ) 1⁄4 × ( C7 ) − 3 × ( C0 = 0,986976350 ...) 2 = 0,064 568 027 ...

 

Drugi dio opće formule daje

( C ( (0,25 × 8 − 3 × 7 + 2 × 0)⁄ (0,25 − 3 + 2 ) ) ( 0,25 − 3 + 2) = ( C25,3333 ) − 0,75 =

Koristeći jednadžbu 2 za izračun C 25.3333 dobivamo

= (38,604 978 32...) − 0,75 = 0,064 568 027...

 

Treći dio opće formule daje

( C ( 0,25 × 8 − 3 × 7 + 2 × 0 ) ) × ( C0 ) ( 0,25 − 3 + 2 − 1) =

= ( C − 19 ) × ( C 0 ) − 1,75 =

= (0,063 103 627...) × (1,023 206 273) = 0,064 568 027...

 

Dakle, sva tri rezultata su ista.

 

  1. Opća formula za logaritam produkata i potencije .

 

Nema tu puno toga. Ali, uzimajući logaritme jednadžbe 4, dobivamo:

 

ln[( Cm ) p × ( Cn ) q × ( Co ) r × … × ( Cx ) z ] = ( Jednadžba 5)

 

= p × ln( Cm ) + q × ln( Cn ) + r × ln( Co ) + … + z × ln( Cx ) = (Jednadžba 5a)

 

= ( p + q + r + … + z ) × ln( C ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x / p + q + r + ... + z ) ) = (Jednadžba 5b)

 

= ln( C ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x ) ) + [( p + q + r + ... + z ) − 1] × ln( C0 )( Jednadžba 5c )

 

Ponovno, u (jednadžbi 5b) p + q + r +...+ z ≠ 0

 

Množenje potencije i indeksa konstante s indeksom jednakim "0"; (iznimka: da bi radilo („potencija“ ili „indeks“) X 0 mora biti jednak potenciji ili indeks različit od 0).

 

  1. Dijeljenje dviju konstanti .

 

C M C n = ( C (- M + n ) − 1 ⁄ ( C 0 ) − 1 (jednadžba 6)

 

npr. C 8 C 7 = π e = 1,155 727 350...

 

Sada, koristeći (jednadžbu 6)

 

C 8 C 7 = π e = ( C ( − 8 + 7) ) − 1 ⁄ ( C 0 ) − 1 =

= ( C − 1) − 1 ⁄(C0) 1 = ( 0,853 987 189 ... ) − 1 ÷ (0,986 976 350...) − 1 =

= 1,155 727 350...

 

Vrijednosti konstanti su iz odjeljka bloga „Tablica transcendentalnih konstanti...“

 

Isti rezultati.

 

  1. Dijeljenje dviju konstanti s potencijama .

 

( C M ) P ⁄( C n ) q = (Jednadžba 7)

 

= ( C ((− P × M + q × n) ⁄ − P + q ) ) ( P q ) = (Jednadžba 7a)

= ( C (− P × M + q × n ) ) − 1 / ( C0 ) ( −1 − ( P q )) ( Jednadžba 7b)

 

npr. iz (jednadžbe 7): ( C 8 ) 2,5 ⁄( C 7 ) − 0,5 = ( π ) 2,5 ⁄( e ) − 0,5 = 28,841 770 89...

Iz (jednadžbe 7a): ( C ((− 2,5 × 8 − 0,5 × 7)⁄ −2,5 − 0,5 ) ) ( 2,5 − ( −0,5 )) =

= ( C ( −20−3,5⁄−3) ) ³ = ( C7,8333 ) ³

 

Koristeći (jednadžbu 2) za izračun ovog rezultata:

 

Iz opće formule transcendentalne funkcije:

 

TF( 7,8333) = ( C 0 ) × ( π e ) 7,8333 = 3,066 718 931...

 

I iz jednadžbe 7a:

 

( C 7,8333 ) 3 = (3,066 718 931...) 3 = 28,841 770 86...

 

Iz (jednadžbe 7b):

 

( C ( −2,5 × 8−0,5 × 7) ) −1 /( C0 ) ( − 1−(2,5 + 0,5 )) =

= ( C 23,5 ) − 1 /( C0 ) − 4 =

 

Koristeći (jednadžbu 2) za izračun ovog rezultata:

 

TF( -23,5) = (0,986976350...) × ( π e ) − 23,5 = 0,032 900 694...

 

Sada:

 

( C − 23,5 ) − 1 / ⁄( C0 ) − 4 = (0,032 900 694...) − 1 ÷ (0,986976350...) − 4 =

(30,394 495 37...) ÷ (1,053 835 963...) = 28,841 770 86...

 

tj. isti rezultat.

 

  1. Opća formula za dijeljenje s bilo kojim brojem faktora i bilo kojim potencijama .

 

(( C M ) P × ( C N ) Q × ( C O ) R × ...  × ( CX ) Z ) ÷ (( Cm ) p × ( Cn ) q × ( Co ) r × ... × ( Cx) z ) = ( Jednadžba 8 )

 

= ( C ((− P × M Q × N R × O − ... − Z × X ) + ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x )⁄( − P Q R − ... − Z ) + ( p + q + r + ... + z ) ) ) [ ( P + Q + R + ... + Z ) − ( p + q + r + ... + z )] = (Jednadžba 8a) =

( C (( − P × M Q × N R × O − ... − Z × X ) + ( p × m + q × n + r × o + ... + z × x )) ) 1/1( C0 ) [ − 1 − ( ( P + Q + R + ... + Z ) − ( p + q + r + ... + z ) )] ( Jednadžba 8b)

 

(Jednadžba 8a) ima ograničenje, kao i prije, s potencijama ili indeksima jednakim "0".

( − P Q R − ... − Z )+ ( p + q + r + ... + z ) ≠ 0

 

  1. Logaritmi .

 

Dobivamo slične jednadžbe kao (jednadžba 5a, 5b i 5c), uzimajući logaritam na obje strane.

Previše je dosadno pisati to ovdje.

 

Komentari :

 

U svim ovim formulama Index Math, konstanta C0 = 0,986 976 350... čini se od najveće važnosti, kao da se sve ostale konstante mogu izračunati s ovom određenom konstantom C0 plus C8 = π i C7 = e.

 

 

Evo poveznica povezanih s tim člancima

 

  1. Univerzalna transcendentalna funkcija i univerzalne transcendentalne konstante izvedene iz " π " i "e" >>> https://luxdeluce.com/503-290-4-knjiga-1-b-univerzalna-transcendentalna-funkcija-i-univerzalne-transcendentalne-konstante-izvedene-iz-pi-ie.html

 

 

  1. Tablica transcendentalnih konstanti prema dolje >>> https://luxdeluce.com/37-book-4a-table-of-transcendental-constants-going-down.html

 

 

  1. Ažurirana tablica transcendentalnih konstanti ide prema gore >>> https://luxdeluce.com/38-book-4b-updated-table-of-transcendental-constants-going-up.html

 

 

  1. Indeksna matematika – svojstvo transcendentalnih konstanti >>> https://luxdeluce.com/504-291-9-knjiga-2-b-neka-svojstva-transcendentalne-funkcije.html

 

Comments powered by CComment